Promocija knjige Novelistička i šaljiva priča u bošnjačkoj usmenoj prozi, dr.sc. Amire Dervišević

korica-amira-dervisevic-3d

U sali Muzeja AVNOJ-a u Bihaću je u okviru manifestacije Ulicom Bišća, održana promocija knjige van.prof. Amire Dervišević pod nazivom Novelistička i šaljiva priča u bošnjačkoj usmenoj prozi.

Promotor, van.prof. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te urednik edicije Bosnistika Slavističkog komiteta Bosne i Hercegovine,u okviru koje je i objavljena ova knjiga, naglasio je važnost ovakvih publikacija te zadovoljstvo što je autorica odlučila da svoju knjigu objavi upravo u ovoj ediciji.  Imajući u vidu da je usmena proza Bošnjaka, do danas nedovoljno proučena sa kulturnohistorijskog i književnoteorijskog aspekta objavljivanje studije autorice Dervišević, naglasio je prof. Kodrić,  činjenica je koja će prionijeti promoviranju zanemarenog i do danas nedovoljno istraženog usmenog blaga Bošnjaka. Naime, novelističke i šaljive priče, kao posebne pripovjedačke vrste unutar usmenoproznog opusa u dosadašnjim teorijskim istraživanjima dosta su  zanemarene u odnosu na bajku ili predaju. Razlozi takvog stanja, mogu se između ostalog pronaći, u iznimnom bogatstvu predajama i bajkama koje su na ovim prostorima mnogo više privlačile pažnju sakupljača. Stoga će ova studija biti dopuna dosadašnjih istraživanja u oblasti usmene proze ali i orginalno naučno djelo jer daje obuhvatan uvid u književnoteorijsku literaturu uz konsultiranje značajnog korpusa novelističke i šaljive priče iz periodike ali i štampanih i rukopisnih zbirki od sredine XVIII stoljeća do danas.

O višestrukoj funkciji ove studije, govorio je drugi promotor doc.dr. Sead Šemsović, profesor usmene književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tu je prije svega obrazovna funkcija koju udžbenik u potpunosti ispunjava, jer omogućava strukturirano obrazovanje iz oblasti bošnjačke usmene proze, posebno novelističke i šaljive priče. Zatim je tu i njezina, ne manje važna, kulturološka misija koja doprinosi rasvjetljavanju fenomena usmene proze Bošnjaka, a samim tim i upisuje u povijest bošnjačke usmene tradicije nova saznanja iz ovog, do danas nedovoljno istraženog područja.