U organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ jučer 28. januara 2022. godine organiziran je Naučni skup U traganju za nepoznatom baštinom: U čast acc. prof. dr. Đenane Buturović povodom 10. godišnjice smrti acc. prof. dr. Đenane Buturović, istaknute proučavateljice usmene književnosti, muzejske savjetnice, načelnice Odjeljenja za etnologiju i direktorice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, redovne profesorice usmene književnosti na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru te akademikinje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, kao i ugledne članice Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, čijem je radu i djelovanju višestruko doprinosila. Među najznačajnijim djelima Đenane Buturović su: Studija o Hörmannovoj zbirci muslimanskih narodnih pjesama (1976), Morići: Od stvarnosti do usmene predaje (1983), Bosanskomuslimanska usmena epika (1992), Usmena epika Bošnjaka (1995), Morići: Smisao sjećanja i pamćenja (2009).
Na naučnom skupu govorili su prof. dr. Sanjin Kodrić, van. prof. Amira Durmišević, doc. dr. Irma Marić, dr. Alen Kalajdžija, Vedad Mulavdić, dr. Nirha Efendić, prof. em. dr. Elbisa Ustamujić, prof. dr. Mirsad Kunić, vanr. prof. Vildana Pečenković, vanr. prof. Bernisa Puriš, doc. dr. Elma Durmišević-Cernica i v. ass. Rajla Kurtović-Kasić.
Predsjednik BZK „Preporod prof. dr. Sanjin Kodrić na konferenciji za medije podsjetio je da je Buturović bila dio jednog drugačijeg, ozbiljnijeg, odgovornijeg i istaknutijeg akademskog svijeta nego što je to ovaj naš današnji, bez obzira na sve mogućnosti koje danas imamo na raspolaganju.
– Ona je i izrasla iz takvog akademskog svijeta, istakao je, ali ga je i gradila, ozbiljno, odgovorno i istinski shvatajući svoj životni poziv, poput svećenika u hramu znajući da je na ovaj svijet i u ovaj život upravo pozvana da ispuni svoju zadaću najbolje što može i da potom ode tiho, nepretenciozno, baš kao što je to na kraju i bilo. Jedna od najznačajnijih akademskih ličnosti, prvo ime, prva dama naše književne folkloristike, kako je govorio prof. Munib Maglajlić. Riječ je o autorici 18 autorskih i priređivačkih knjiga – kazao je Kodrić.
Vanr. prof. Amira Dervišević kazala je da je do pojave Đenane Buturović odnos društvenih nauka, posebno etnologije, fokloristike i književne historiografije prema bošnjačkoj usmenoj epici polazio od pretpostavke da bošnjačka usmena književnost, pa tako i epika, nemaju uporište u vlastitoj etičkoj posebnosti.
– Međutim, svojim radovima, Buturović je pokazala da to nije tačno. Njen pristup je bio temeljit, zaključci jasni i argumentirani. Ni u jednom dijelu svog rada nije improvizirala ili neutemeljeno zaključivala. Sa izuzetnom ljubavi prema usmenoj književnosti, postigla je da smo u radovima, u usmenoj epici prije svega, među najboljim radovima te vrste u svijetu. I ovo je najmanje što možemo da se na godišnjicu njenog preseljenja podsjetimo na to koliki je bila autoritet – naglasila je Dervišević.
Pored objavljenih tekstova, knjiga i priređivačkih izdanja, iza profesorice Buturović ostala je velika količina neobjavljenih materijala. S tim u vezi, BZK „Preporod“. planira da, u dogovoru sa nasljednicima, objavi zbirku narodnih pjesama pjevača Omera Zagorca, što je vrlo važan folkloristički doprinos na kojem je jako dugo Buturović radila.
Radovi predstavljeni na naučnom skupu bit će objavljeni u namjenskom zborniku radova u izdanju Instituta za bošnjačke studije BZK „Preporod“.