Kapitalizacija znanja – kako profitirati od istraživanja

 

academlinkPozivamo Vas na stručni skup “Kapitalizacija znanja – kako profitirati od istraživanja”, koji će se održati 11.4.2014. u Beogradu u organizaciji AcademLink-a. Program skupa obuhvata predavanja vodećih eksperata, sa sledećim temama:

1. Za početak: Kako finansirati istraživanje? Fondovi! (FP7, Tempus, Horizon 2020…)
2. Rezultati – od statističkog outputa do rada u prestižnom međunarodnom časopisu
3. Od laboratorije do tržišta
4. Panel – Finansijski problemi nauke i njihova rješenja
Sve relevantne informacije i prijave za skup dostupne su na: www.AcademLink.org

 

AcademLink okuplja 2100 istraživača sa fakulteta i instituta sa teritorije cijele Jugoistočne Evrope i broj članova je u stalnom porastu. Mreža (www.AcademLink.com) funkcioniše kao specifični forum za razmjenu mišljenja istraživača, a na njoj su dostupne informacije o studijskim boravcima, stipendijama, pozivima za projekte, konferencijama u regionu i svim ostalim naučnim aktuelnostima. Pristupanje mreži i pregledanje svih sadržaja na njoj u potpunosti je besplatno, pa Vas pozivamo da nam se pridružite još danas. Osnovni informator svih članova mreže i naučnih institucija u regionu predstavlja newsletter AcademLinka, koji se izdaje svakog četvrtka, a čiji primjerak možete vidjeti u nastavku ove obavijesti.

Desavanja sa AcademLinka

Da li skolovanje proizvodi robu ili gradjanina? U regionu se svakodnevno vodi debata o tome kako domaci obrazovni sistem prilagoditi potrebama privrede. Brojne zemlje iz okruzenja resile su taj problem, menjajuci „luksuzne“ vestine poput umetnickih ili filozofskih radi usavrsavanja korisnih i profitabilnih. Postavlja se pitanje da li je buducnost u obrazovanju koje proizvodi prave kadrove ili prave gradjane? Tesko je odluciti da li je gora neefikasna i nekonkurentna privreda ili zastareo i rigidan sistem obrazovanja. Prva preporuka svakako je prilagoditi obrazovni sistem potrebama privrede (http://www.academlink.com/blog/view/12828/obrazovanje-i-dobrobit-drutva-budunost-jednog-rafa). Znacajna su iskustva onih zemalja koje su tu dilemu resile fokusirajuci se iskljucivo na ono sto pedagog Marta Nusbaum naziva „obrazovanjem radi ekonomskog rasta“. U svom radu „Ne za profit: Zasto je demokratiji potrebna humanistika?“ Nusbaum navodi primer indijskih drzava Gudjarat i Andra Prades i objasnjava da su njihovi obrazovni sistemi poznati po nacinu na koji kombinuju tehnolosku sofisticiranost sa poslusnistvom i konformizmom. Slobodoumlje medju ucenicima moze biti opasno ako je cilj da se stvori grupa tehnicki obucenih, poslusnih radnika koji ce izvrsavati planove elita ciji su ciljevi strana ulaganja i tehnoloski napredak. Mnogi teoreticari se ne slazu sa ovim misljenjem. Iz ugla opsteg dobra, vise se isplati skolovati gradjane koji su u stanju da uzmu aktivno ucesce u oblikovanju drustva, nego gradjane koji ce odgovoriti na prolazne i specificne potrebe trzista rada. S druge strane ako je stopa nezaposlenosti visoka, zasto se, onda, ne bi obrazovni sistem prilagodio potrebama najjacih kompanija i najvecih poslodavaca. Uloga i uticaj intelektualaca u danasnjem drustvu najbolji je pokazatelj sta nas ceka sa obrazovanjem kome je cilj da proizvede robu a ne gradjanina. Danas su intelektualce zamenili eksperti. Oni se dramaticno razlikuju od intelektualaca, jer njihovo delovanje ne podrazumeva ni kriticko misljenje, ni javni i moralni autoritet, ni erudiciju. Ne stvaraju ideje, oni ih u najboljem slucaju primenjuju. Primjera radi, Hrvatska je prema mnogim parametrima idealna drzava za skolovanje. Osnovno i srednje skolovanje gradjanima je u potpunosti placeno sredstvima iz drzavnog proracuna, a tako je u vecoj mjeri i u visokom skolovanju, gdje prednjace drzavna sveucilista i uz njih vezani fakulteti. No, ipak treba ocekivati da obrazovanje jednom gradjaninu donese i odredjene kompetencije koje takodjer u odredjenim uvjetima moze i kapitalizirati. Uslijed dugogodisnje krize, rasta nezaposlenosti, kao i sve veceg raskoraka izmedju obrazovanja kako ga vide nacionalni obrazovni strucnjaci i realnih potreba trzista, medju hrvatskom akademskom javnoscu postavlja se pitanje isplati li se u Hrvatskoj skolovati? Istrazujuci o ovoj temi, na portalu Jutarnjeg lista naisli smo na interesantan clanak (http://www.academlink.com/blog/view/12830/isplati-li-se-u-hrvatskoj-kolovati). Na usporednom primjeru jednog gradjanina srednje strucne spreme i lijecnika specijalista vidi se kako Hrvatska pruza isplativo skolovanje, s obzirom na to da se financira direktno iz proracuna, ali stecena znanja i diplome tim gradjanima isplativo je u potpunosti kapitalizirati tek izvan hrvatskih granica.

AcademLink premasio cifru od 2100 clanova!

Malo vise od godinu dana od pocetka rada, AcademLink je presao broj od 2100 clanova i kao jedinstven medij namenjen naucnoj javnosti regiona postao najposeceniji portal koji nudi sve relevantne informacije i omogucava efikasno povezivanje istrazivaca sa prostora Jugoistocne Evrope. Vaznost rada AcademLink mreze prepoznali su i strani partneri – globalni izdavac naucnih publikacija Emerald i projekat finansiran u okviru programa FP7 – WBC-INCO.NET, sa kojima ce razne vrste saradnje biti sprovedene u narednom periodu. Posebno smo ponosni sto nasa zajednica okuplja clanove sa skoro svih visokoskolskih ustanova i naucnih instituta sa teritorije svih zemalja regije, kao i sto su nasi mnogi clanovi iz raznih naucnih disciplina osvajali brojna priznanja, a njihov rad je zapazen i promovisan i kroz nasu redovnu publikaciju – nedeljni newsletter. Newsletter AcademLinka svakog cetvrtka dobiju sva ministarstva prosvete i nauke zemalja u regionu, akademije nauka i umetnosti, tempus kancelarije, urednistva svih naucnih casopisa, svi fakulteti, visoke skole i instituti, te preko 2500 individualnih istrazivaca. Nadamo se u buducnosti daljem jacanju kapaciteta i jos efikasnijem povezivanju naucne zajednice sa ovih prostora.

Otvorene pozicije za istrazivace iz regiona

-Ambasada Sjedinjenih Americkih Drzava u Srbiji objavljuje Fulbright Visiting Scholar takmicarski program za 2014-2015 godinu. Fulbright Visiting Scholar Programne postdoktorskih nagrada program za mladje i starije istrazivace, univerzitetske predavace i strucnjake iz akademskih institucija u Srbiji (detaljnije na http://www.academlink.com/blog/view/12816/fulbright-visiting-scholar-program).
-Vlada Republike Turske raspisala je natjecaj za dodjelu istrazivackih stipendija u okviru Programa Türkiye stipendija. Prijave se podnose do 31.10.2013. (http://www.academlink.com/blog/view/12832/natjeaj-za-dodjelu-istraivakih-stipendija).
-Komitet Tokio fonda Univerziteta u Beogradu objavio je konkurs za dodelu SYLFF (Sasakawa Young Leaders Fellowship Fund) stipendija. Prijave treba dostaviti najkasnije do 28.10.2013. (http://www.academlink.com/file/view/12813/sylff-sasakawa-young-leaders-fellowship-fund).
-Nagrada „Petar Damjanovic“ dodeljuje se za najbolje radove iz oblasti projektovanja konstrukcija i tehnicke dokumentacije za masine, uredjaje i transportna sredstva uradjene programom AUTODESK Inventor Professional 2014 (http://www.academlink.com/blog/view/12804/raspisan-sedmi-po-redu-nagradni-konkurs-petar-damjanovi).
-Natjecaj za izbor na znanstveno radno mjesto znanstveni suradnik iz oblasti laserske i opticke spektroskopije u Centru za napredne laserske tehnike. Rok za prijavu je 07.11.2013. (http://www.academlink.com/blog/view/12781/natjecaj-za-izbor-na-znanstveno-radno-mjesto-znanstveni-suradnik).
-Zavod za molekularnu medicinu i biotehnologiju Medicinskog fakulteta Sveucilista u Rijeci trazi izuzetno motiviranog istrazivaca za rad na projektima iz podrucja regulacije rasta stanice (http://www.academlink.com/blog/view/12765/pozicija-istraivaa-za-rad-u-podruju-regulacije-rasta-stanice).

Pozivi za dve nove konferencije u regionu

– KAPITALIZACIJA ZNANJA – PROFIT KROZ ISTRAZIVANJA (http://www.academlink.com/events/event/13396)
– WBC-INCO.NET Final Conference
(http://www.academlink.com/events/event/13405)

Upoznajte HORIZON 2020 i ucestvujte u njemu

Tokom prethodne nedelje u okviru grupe Horizon 2020 i u sekciji Dokumenti objavljen je detaljan vodic za sve programe koji ce biti dostupni u okviru predstojeceg ciklusa projekata koje finansira EU. Izlozeni materijal (http://www.academlink.com/file/view/13290/trening-o-funkcionisanju-horizon-2020–privremene-odredbe–iii-deo) predstavlja zvanicne prezentacije sa treninga odrzanog u Briselu 15. i 16.10.2013. godine. Vise informacija o ucescu na projektima iz ovog programa mozete pronaci na: http://www.academlink.com/blog/view/13158/prvi-pozivi-za-prijavljivanje-projekata-u-okviru-horizont2020-bie-otvoreni-11122013.
Ostala naucna desavanja u regionu

Skandali u naucnim casopisima

Posljednjih nekoliko tjedana svijet znanosti i izdavastva uzburkao je skandal otkriven zahvaljujuci istrazivackom novinarstvu (www.jutarnji.hr). Novinar casopisa Science poslao je na adrese vise od 300 casopisa laziran znanstveni rad s ocitim greskama koje je morao otkriti svaki recezent s osnovnim znanjem kemije i prezentacije rezultata. Mnogi od tih casopisa objavljuju tekstove vrlo brzo i pritom znanstvenicima naplacuju obradu tekstova, ali obecavaju i recenzije, sto je glavni nacin kontrole kvalitete u znanosti. Casopis rijecke tvrtke InTech naplacivao je 400 eura, a Journal of Plant Biology Research iz BIH 150 eura za objavu rada. U radu, koji je novinar Sciencea slao na osnovi manjkavih i izmisljenih laboratorijskih rezutata, zakljucak je bio da odredjene molekule iz nekih vrsta lisaja mogu lijeciti rak. Iako je rad bio ocito los, vecina casopisa prihvatila je objaviti ga bez vecih promjena. Medju njima bilo je i nekoliko casopisa iz Hrvatske, BIH, Srbije i Makedonije. Uprava InTech d.o.o. je ukinula je casopis International Journal of Integrative Medicine, dan nakon sto je novinarski tekst objavljen u Scienceu. Iz casopisa su rekli da kao i kod svih znanstvenih casopisa, glavni znanstveni urednici i urednicki odbor djelovali su izvan tvrtke InTech d.o.o. Casopis je posjedovao ‘double blind peer-review’ sustav sto se tice samog recenziranja te u ovom slucaju, taj sustav i rad recenzenata, odabranih od strane glavnih znanstvenih urednika, pokazao se manjkav, nedostatan i povrsan. Novinarski tekst u Scienceu ukazao je i na to da cak i kada su znanstveni problemi otkriveni u recenzijama, sto se je desilo samo u 36 slucajeva od ukupno 304 casopisa kojima je rad bio poslan, da ih neki urednici ipak odluce objaviti. Tako je njih 16 ipak odlucilo rad objaviti unatoc suprotnim preporukama recenzenata. Veliki broj casopisa se pojavljuje i registrira skoro pa svakodnevno, ciji motivi prvenstveno nisu podizanje kvalitete znanstveno-istrazivackog rada vec materijalne prirode, te je nepristrasnost uredjivackog tima kao i odabir recenzenata kljucan moment u odrzanju kvalitete casopisa. Nepostojeca financijska podrska nadleznih institucija dodatno otezava posao jer povecanje vidljivosti casopisa, kvalitetno tehnicko uredjivanje i sprjecavanje objavljivanja plagijata zahtijeva financijska sredstva i pretplatu na software koji sluze u te svrhe.

Raspisan natjecaj „Za zene u znanosti“ za 2014.

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L’Oreal ADRIA raspisali su natjecaj za nacionalni program stipendiranja „Za zene u znanosti“, kojim se dodjeljuju cetiri stipendije u iznosu od 5 000 €. Najbolje znanstvenice bit ce odabrane medju kandidatkinjama do 35 godina koje su polaznice doktorskog studija iz podrucja prirodnih znanosti, ukljucujuci i interdisciplinarna podrucja. Natjecaj je otvoren od 14.10. do 29.11. 2013. godine. Vise informcija na web Ministarstva kulture – Hrvatsko Povjerenstvo za UNESCO.

Kad Silja objavljuje u Mikijevom zabavniku

Veliku buru u naucnim krugovima podiglo je ekspresno objavljivanje kvazinaucnih radova domacih kolega u prevarantskim casopisima iz regiona za cenu od 300 do 1.000 evra. (www.blic.rs). Publikovanje ovih radova omogucava profesorima i naucnicima da brzo i lako sakupe bodove potrebne za prelazak u visa zvanja. Posto clanak u domacem casopisu vredi dva boda, a u stranom osam, pocela je masovna navala na objavljivanje radova u stranim casopisima. Medju casopisima sumnjivog kvaliteta dominiraju rumunski “Metalurgia International” i bosanski “TTEM” i “HealthMed”. Kotizacija u rumunskom casopisu kosta 300 evra, a u bosanskim 1.000. Ako u toku godine najmanje 20 naucnika sa svakog od 100 fakulteta i instituta objavi po dva rada u ovim casopisima, iz budzeta Srbije u ove casopise godisnje se slije oko milion evra. Placanje objave rada nije sporno, jer ono postoji i u mnogim renomiranim svetskim casopisima i treba da pokrije troskove publikovanja. Sporno je sto te radove u ovim casopisima niko ne cita. Tako je casopis “Metalurgia International” nedavno objavio potpuno izmisljen clanak trojice profesora FON-a u kom se, izmedju ostalog, pominje “naucnik” Silja i njegovi rezultati iz „Mikijevog zabavnika“ (www.politika.rs). Posto je javnost saznala za ovaj slucaj, mnogi koji su zahvaljujuci tom istom casopisu napredovali, poceli su masovno da salju zahteve za brisanje radova iz servisa WOS, preko koga se uvek moze proveriti ko je i gde objavljivao radove, ali im je poruceno da brisanja nema. Nasuprot tome, preplata za IEEE bazu, koja ima vise od dva miliona dokumenata objavljenih u najboljim svetskim casopisima iz informatike i tehnologije je ukinuta, jer je statistika koriscenja ukazala na slabu iskoriscenost, objasnili su u servisu Kobson.

Sredstva za nauku

– SAF€RA ERA – NET, mreza industrijske bezbednosti, predstavila je svoj prvi zajednicki poziv u okviru projekta pod nazivom Koordinacija evropskog istrazivanja o industrijskoj bezbednosti. Poziv ima za cilj podsticanje saradnje izmedju istrazivaca iz razlicitih zemalja Evrope i iz razlicitih naucnih disciplina, kako bi se poboljsa bezbednost i upravljanje tehnoloskim rizicima. Zemlje koje ucestvuju u ovom pozivu su Finska, Francuska, Nemacka, Grcka, Italija, Holandija, Norveska, Poljska, Srbija. Detalji o pozivu na strani www.safera.industrialsafeti-tp.org.
-Savezno Ministarstvo nauke i istrazivanja Republike Austrije raspisalo konkurs za stipendiranje znanstvenika i znanstvenica, kao i studenata dodiplomskih i postdiplomskih studija iz BiH za studijsku 2014/2015. godinu. Svi zainteresovani se mogu prijaviti iskljucivo elektronskim putem na web-stranici www.scholarships.at.
-U okviru komponente “Uspostavljanje konkurentnog okruzenja za istrazivanje” INVO projekta, Ministarstvo nauke ce finansirati program krupnijih kolaborativnih naucnoistrazivackih grantova, usmjerenih na jacanje istrazivackih timova, internacionalizaciju istrazivanja i povezivanje istrazivanja i privrede (www.academlink.com/file/view/12688/najava-konkursa-za-potprojekte-istraivanja-i-razvoja-potprojekti-iampr-u-cg).
-Vlada Svajcarske dodeljuje stipendije makedonskim istrazivacima za akademsku 2014-2015 godinu. Stipendije se odnose na istrazivanja koja ce biti u potpunosti realizovana u Svajcarskoj. Ciljna grupa kandidata su visoko kvalifikovani post-diplomci iz svih naucnih oblasti. Rok za prijavu je 15.11.2013. (www.academlink.com/blog/view/12724/stipendije-svajcarske-vlade-za-mlade-makedonske-istrazivace)

Znanje za sve

Jedan od izglednijih nacina za unapredjenje danasnje nauke jeste da otvorimo i podelimo izvorne rezultate istrazivanja. Ako bi ti podaci bili dostupni svima, nauka bi mnogo dobila na transparentnosti, reproducibilnosti i efikasnosti istrazivanja. Drustvo bi dobilo jos mnogo vise. Nedelja Open Accessa obelezava se u celom Svetu. Ove godine je to jos znacajnije istaknuto nedavnom odlukom Evropske komisije koja glasi: Svi clanci koji budu objavljeni na projektima koje finansira Evropska komisija kroz program Horizon 2020 ce morati da budu Open Access. Istrazivacima je prepusteno da izaberu da li ce to biti Gold OA ili Green OA. Akademski sektor u Srbiji se priprema za ovu promenu u naucnom publikovanju. Univerziteti u Beogradu, Nisu i Kragijevcu su potpisali Berlinsku dekleraciju o OA. Prvi panevropski onlajn kursevi (Massive Open Online Courses) – MOOCs, pokrenuti su od strane 11 zemalja, uz podrsku Evropske komisije (www.academlink.com/blog/view/11057/prvi-panevropski-univerzitet-mooc-za-online-kurseve). U pitanju su univerzitetski onlajn kursevi, koji pokrivaju 40 predmeta sa sirokim spektrom tema i bice dostupni besplatno, na 12 jezika. Inicijativu predvodi Evropska asocijacija univerziteta (EADTU nastava na daljinu). Pokretanje ovakvog tipa kurseva od velikog znacaja je za usvajanje inovativnih i fleksibilnih nastavnih metoda.
Dnevna obavestenja mozete pratiti i na nasem profilu na Twitteru (twitter.com/AcademLink) i na fanpageu na Facebooku (www.facebook.com/pages/AcademLink/241822275945691). Za odjavljivanje sa email liste mozete poslati email sa tekstom “Odjava” na info@academlink.com. Vasu e-mail adresu dobili smo na javno dostupnom sajtu, pretragom interneta.

 

Nadamo se lijepoj i uspješnoj saradnji u budućnosti.
Srdačan pozdrav,

dr Jelena Filipović

menadžer komunikacija AcademLinka

i docent na Ekonomskom fakultetu

Univerziteta u Beogradu